Od 1991.-1992. godine kada su UNICEF i SZO pokrenuli Inicijativu ²Rodilišta-prijatelji djece², ona je rasla i razvijala se do te mjere da se u zadnjih 15 godina akciji priključilo više od 19.600 rodilišta u 152 zemlje diljem svijeta. Kroz taj period održani su brojni regionalni sastanci na kojima su predočene smjernice i mogućnosti povezivanja sudionika Inicijative radi dobivanja povratnih informacija od zdravstvenih djelatnika koji provode akciju u lokalnoj zajednici. Na osnovu iskustava u provedbi inicijative, kao i smjernica nove Globalne strategije o prehrani dojenčadi i male djece, te izazova koje nameće pandemija HIV-a, ukazala se potreba ažuriranja Globalnih kriterija i s njima povezanih sistema evaluacije, te pokretanje „20-satnog tečaja o dojenju“. Brojni sudionici akcije naglasili su i značaj ²skrbi naklonjene majci², te potrebu da se u Inicijativu uključi i ova komponenta.

Ekspertna radna skupina koja je uključivala predstavnike UNICEF-a, Wellstart International-a i Svjetskog saveza koji provodi globalnu akciju promicanja dojenja (WABA; od engl. World Alliance for Breastfeeding Action), razvila je niz Globalnih kriterija, koje rodilišta i nadležna tijela zadužena za zdravstvenu zaštitu trebaju koristiti za procjenu svojih postignuća u primjeni inicijative humanizacije rodilišta. Ova je radna skupina operacionalizirala ključne standarde koje treba zadovoljiti želi li se postići da svaki od tih koraka zaživi u praksi. Cilj je da se ovi standardi mogu primijeniti diljem svijeta i u svakom institucionalnom okružju kako bi se svakom djetetu omogućila prehranu isključivo na prsima.

Globalni kriteriji koriste se kao vodič u oblikovanju upitnika za samo-ocjenjivanje, koje rodilišta koje rodilišta koriste za vlastitu procjenu provođenja inicijative, ali i za oblikovanje dokumentacije za vanjsku procjenu podobnosti rodilišta. Dokumenti su terenski testirani u 12 zemalja koje su akciju pokrenule ranih 90.-tih godina prošlog stoljeća, a potom se njima sustavno rukovodilo pri procjenama.

Prije razvijanja novih globalnih kriterija za ocjenjivanje rodilišta, postojali su kriteriji koji su se u velikoj mjeri oslanjali samo na „Deset koraka do uspješnog dojenja“, te dijelom na Međunarodni kodeks o načinu reklamiranja i prodaje supstituta za majčino mlijeko.

Novim kriterijima, osim navedenih, pridodano je i nekoliko novih ključnih tematskih područja:

• Potpora majkama koje ne doje. Globalni kriteriji i pitanja dopunjeni su na način koji osigurava da se ženama koje su, nakon detaljnog upoznavanja sa svim relevantnim aspektima, odlučile ne dojiti, pri čemu se ne odstupa od osnovnog načela Baby Friendly Hospita Initiative, tj. zagovaranja i potpore dojenju.
• Naglašavanje važnosti Kodeksa.Osnaženi su kriteriji i pitanja vezana uz Kodeks. U zemljama u kojima su na snazi njihovi vlastiti nacionalni kodeksi, odnosno zakonski propisi, odlomke koji se odnose na Kodeks će trebati dodatno prilagoditi.
• Potpora HIV-pozitivnim majkama. Dodani su novi Globalni kriteriji kako bi se osiguralo da se HIV-pozitivnim majkama i njihovoj djeci pruži primjerena potpora. Ukoliko u pojedinim zemljama postoji mogućnost i potreba za ocjenjivanjem HIV-a/AIDS-a i dojenačke prehrane, na raspolaganju su odgovarajuća pitanja uključena u materijale za samo-ocjenjivanje i vanjsku procjenu podobnosti rodilišta. Uputa je da se ovi kriteriji svakako primijene i ova pitanja svakako postave, ukoliko učestalost HIV-a među babinjačama premašuje 20%, dok se u zemljama s manjom učestalošću HIV-a to može, ali i ne mora učiniti. Proces odlučivanja o tome hoće li se aspekti vezani uz HIV/AIDS obvezno obraditi ili ne, moraju ustrojiti odgovarajuća nadležna nacionalna tijela.
• Skrb naklonjena majci. Pridodani su novi Globalni kriteriji i pitanja čije postavljanje nije obvezno, a kojima se želi osigurati uvođenje postupaka za osiguravanje pred-porođajne i porođajne skrbi naklonjene majci. Ovi postupci već su sami po sebi značajni za fizičko i psihološko zdravlje majki, a poticajno djeluju i na dojenče, i to već na samom početku njegova života, pri čemu ovakva praksa uključuje i dojenje kao metodu izbora. Brojne zemlje istražuju mogućnosti uključivanja kriterija postizanja skrbi naklonjene majci u okvir Inicijative, i to do te mjere da su u nekim slučajevima svoje nacionalne inicijative preimenovali u “prijatelje majke i djeteta”. Druge su u cijelosti usvojile inicijativu “prijatelje majki ”. Nova pitanja koja se pojavljuju u materijalima za samo-ocjenjivanje i vanjsku ocjenu rodilišta, zemljama koje to još nisu učinile pružaju mogućnost da nacionalnoj inicijativi pridodaju komponentu usredotočenu na udovoljavanje ključnim kriterijima skrbi “naklonjene majci”, potrebnu za postizanje optimalnog “kontinuiteta skrbi” i za majku i za dijete, počevši od antenatalnog sve do postpartalnog razdoblja.

S obzirom na navedene činjenice, može se sažeto zaključiti da se prilikom samo-ocjenjivanja rodilišta, kako i ocjenjivanja od strane vanjskih ocjenjivača, koriste novi Globalni kriteriji koji uključuju četiri osnovna područja:

• deset koraka prema uspješnom dojenju
• poštivanje odredbi Međunarodnog kodeksa o načinu reklamiranja i prodaje zamjena za majčino mlijeko
• potporu u dojenju HIV-pozitivnim majkama
• skrb naklonjenu majci (Mother Friendly Care)

Na osnovu novih Globalnih kriterija, i u našoj zemlji je provedena procjena rodilišta na osnovu upitnika za samoocjenjivanje, koje su do raja rujna dostavila sva rodilišta.

Analizom upitnika proizišli su slijedeći zaključci:

• sva rodilišta pokazuju da ima segmenata u kojima bi trebalo značajno poboljšati aktivnosti koje se odnose na globalne kriterije
• nijedno rodilište, prema trenutnoj situaciji nije spremno za ocjenjivanje, nego se prije ocjenjivanja trebaju provesti izvidi članova ocjenjivačkog tima
• problem je donacija dječje hrane koju primaju sva rodilišta, pa bi Ministarstvo zdravstva trebalo poslati dopise svim rodilištima da se ne dozvoljava prihvaćanje donacija mliječnih formula, i da se one moraju isključivo kupovati. Također treba navesti da se za svako novorođenče, kod uvođenja mliječnog pripravka, treba navesti indikacija za uvođenje formule
• osim donacijama, proizvođači dječje hrane su na niz drugih načina višestruko zastupljeni u rodilištima sa različitim pomoćima i donacijama
• edukacija zdravstvenog osoblja je općenito nedostatna i insuficijentna, posebno u praktičnom segmentu pomoći koja se očekuje od zdravstvenog osoblja. Edukaciju zdravstvenog osoblja ne samo da treba provesti u duhu novih spoznaja objedinjenih u novom, 20-satnom tečaju, već se posebno treba usmjeriti prema komunikacijskim vještinama i edukaciji o alternativnim načinima prehrane dojenčadi koja se ne može hraniti na majčinim prsima
• veliki je problem nedostatne edukacije o dojenju u okviru antenatalne zaštite, pa će tom segmentu trebati posvetiti puno više pažnje pri planiranju aktivnosti usmjerenih prema dojenju u zajednici
• u rodilištima u kojima nema uvjeta za osiguravanje „rooming-ina“ treba istražiti razloge ovoga stanja i podržati mjere pomoći na svim razinama
• nedovoljna pažnja (stavljanje djeteta kontaktom koža na kožu, rano stavljanje na prsa, pomoć kod dojenja) posvećuje se majkama koje su rodile carskim rezom
• bez dobro organiziranih segmenata edukacije o dojenju (najprije regionalni tečajevi, potom tečajevi u rodilištima) i podrške dojenju u zajednici (ići na sveobuhvatni pristup), kao i organiziranja posebnog segmenta koji će pratiti provedbu Međunarodnog kodeksa o načinu prodaje i reklamiranja zamjena za majčino mlijeko (za koje bi se trebalo organizirati posebno edukacijsko tijelo), neće se moći niti u skorijoj budućnosti (najmanje 6 mjeseci) pristupiti kvalitetnom ocjenjivanju rodilišta. Do tada samo izvidi u rodilišta ostaju način uvida u stanje i pomoći u ostvarivanju planiranih zadataka, ali ne i konačne evaluacije
• prilikom izvida, ocjenjivači se trebaju usredotočiti na razgovor s osobljem kako bi što jasnije definirali probleme, i donijeli prijedloge za pomoć. Isto tako trebaju od svakog rodilišta tražiti obvezene pisane materijale koji su neizostavni dio dokumentacije (smjernice, program provedene edukacije, primjere poštivanja Kodeksa isl…) i te dokumente priložiti konačnom izvješću o ocjenjivanju
• rodilišta treba pohvaliti u visokom stupnju održavanja kriterija za skrb naklonjenu majci, što je iznenađujuće pozitivno za našu sredinu. Možda je i razlog u tome što ginekološko-porođajne odjele vode ginekolozi koji lakše implementiraju nove spoznaje vezane uz rodilju i babinjaču, a samo je novorođenče iz ovoga aspekta u drugom planu
• općenito se prepoznaje nedostatak pisanih edukacijskih materijala kako za osoblje tako i za trudnice i dojilje, pa se buduće aktivnosti trebaju usmjeriti i prema ovome cilju.