Dojenje je najbolji način prehrane djeteta.Za ostvarivanje optimalnog rasta i razvoja djece važno je podučiti majke i buduće roditelje o dojenju i pravilnoj prehrani. Poticanje i potpora majkama koje doje jedan je od prioritetnih zadataka zdravstvenih djelatnika ali i šire zajednice.

Majkama su oduvijek bili savjeti u svezi dojenja i razumijevanje. Svjetska iskustva pokazuju da potporu za dojenje lakše ostvaruju žene koje nisu profesionalni zdravstveni djelatnici, a unutar profesije lakše sestre neko liječnici. Naime, žene koje dijele zajedničko iskustvo dojenja mogu podržavati jedna drugu i uzajamno se pomagati. Okupljanje oko zajedničkih potreba smanjuje osjećaj izoliranosti. Povodeći se takvom idejom pomoći u SAD-u je 1956.god. osnovana prva grupa za potporu dojenja «La Leche League». U grupi majke izmjenjuju iskustva, a vodi ih odgovarajuće osposobljena majka laik-savjetnica o dojenju. Grupe za potporu dojenja djeluju i u drugim zemljama svijeta s nešto drugačijim modelom rada ali uvijek s istim ciljem- pomoći majkama da doje što dulje.

U našoj zemlji grupe za potporu dojenju počele su osnivanjem na inicijativu i uz potporu UNICET-ovog ureda za Republiku Hrvatsku tijekom razdoblja 1993-1999.god.kad je provođen Program promicanja dojenja u RH. Od 1998.god. krenulo se s vlastitim modelom rada grupa čiji je inicijator i voditelj patronažna sestra. Naime, patronažna sestra ima potrebna znanja o dojenju i majčinom mlijeku, osoba je koja je educirana u komunikaciji, voljna je slušati i prihvatiti druga mišljenja, zna motivirati grupu i može postići da se majke u grupi osjećaju opušteno i ugodno. Ona je ujedno stručni koordinator rada majke – voditeljice grupe, laičke osobe koja savjetovanje majki temelji na vlastitom iskustvu dojenja.

Članice grupe imaju zajednički cilj i svijest o zajedničkoj pripadnosti . Grupe imaju svoju psihodinamiku, pri čemu je važna verbalizacija problema, iznošenje iskustva, zajedničko pronalaženje rješenja problema i interakcija među članicama. Uspjeh ovisi o veličini i sastavu grupe, o intenzitetu susreta i o uspješnom vođenju. Broj članova mora biti stalan, redovito uključivati nove članice, a rad grupe kontinuiran.

Grupe za potporu dojenja čini 5 do 10 žena, najčešće mladih majki bez iskustva u dojenju, no u velikom se broju uključuju i majke višerotke. Patronažna sestra upoznaje svaku majku o postojanju grupe u mjestu stanovanja i poziva ju da se dobrovoljno uključi u njen rad.

Grupe pohađaju i trudnice. Poznata je činjenica da se stavovi o dojenju formiraju u antenatalnom periodu. Grupa se sastaje jedanput mjesečno. Sastanci se održavaju u kući majke ili u nekim zajedničkim prostorima, Majka na grupi dobiva telefonske brojeve svih članica grupe i majke – voditeljice grupe, te one komuniciraju i između sastanaka ( osobno ili telefonski rješavaju novonastale probleme).

Majka na grupi uči i izgrađuje pozitivne stavove o dojenju.

Osnovne poruke su:

• isključivo dojenje tijekom prvih 6 mjeseci je optimalni način prehrane
• majčino mlijeko sadrži protutijela i druge čimbenike koji štite dijete od upala zaraznih bolesti
• dojenje smanjuje alergijske manifestacije,
• dojenje smanjuje poboljevanje od gastroenterokolitisa, respiratornih i urinarnih infekcija
• dojenje pomaže zdravlju zuba
• dojenje je ekonomično

Dojenjem se stvara veza između majke i djeteta, vežu se dodirom, mirisom likom.Emocionalna toplina i zdravi start u životu najdragocjeniji su dar djetetu.

Najčešći problemi i pitanja koje majke iznose u svezi s dojenjem su:

• nesigurnost oko količine majčinog mlijeka
• negativni stav starijih ukućana
• nesigurnost postavljanja položaja djeteta za dojenje
• prehrana majke tijekom dojenja
• poteškoće dojenja zbog dojenačkih kolika
• bolesti majke i dojenje
• dojenje kad je dijete bolesno
• zubići i dojenje
• čuvanje i upotreba zamrznutog majčinog mlijeka
• podrška i uloga oca kod dojenja
• kontracepcija i dojenje
• trudnoća i dojenje starijeg djeteta
• komplikacije dojenja( ragade, zastojna dojaka, mastiti)

Rad u grupama majke su dobro prihvatile pa je 2001. god. Djelovalo 137 grupa s više od 1000 majki članica u 18 hrvatskih županija. Majke se uključuju u rad grupe najčešće s 2 mj. Dojenačke dobi i ostaju većinom do kraja dojenačkog razdoblja tj. Do povratka na posao. Mnoge majke pohađaju grupe i nakon tog prekida, a neke od njih i više puta sa svakim sljedećim djeteta. Učestalost dojenja majki u grupama je visoka, pa s 3 mj. Doji 96,8%, a sa 6 mj. 83,2 % majki. Veći broj dolazaka na grupu povezan je sa većom dužinom dojenja,

Tijekom sastanka grupe majke saznaju i o pravilnoj dohrani, cijepljenju djece, motoričkom razvoju djece, pa je rad u grupi prilika za provođenje zdravstvenog odgoja.

U grupama za potporu dojenja majke kroz međusobnu komunikaciju i informiranje koje provode patronažne sestre uče da je pravilna prehrana djeteta uvjet za njegov normalan rast i razvoju, d da ja dojenje najidealniji način prehrane djeteta. Zbog toga ove grupe imaju veliki značaj u poticanju ranog razvoja djece.

1. Pavičić Bošnjak A :Grupe za potporu dojenja-priručnik za voditeljice grupa Čakovec:Zrinski,2000
2. Pavičić Bošnjak A, Batinica M. Rezultati promicanja dojenja u skupinama za potporu dojenja na području Međimurja, Paed Croat 2004;48:197-202
3. Trajno usavršavanje sestara primalja i patronažnih sestara Zagreb: Škola za primalje
4. Komunikacija u promicanju dojenja i rad suportivnih grupa ( zbornik radova ) Zagreb: UNICEF, 1998