Svečano je bilo u crkvi Sv. Franje na Kaptolu gdje nje uz duhovnike Društva fra Zdravka Lazića i vlč. Krunoslava Pačalata svetu misu predvodio biskup Valentin Pozaić. Biskup Pozaić prenio je pozdrave Zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, nešto kasnije u nagovoru je povezao poziv medicinske sestre s služenjem padra Pia čiji se spomendan slavio.

Uz pjesmu čs Cecilije Pleša koja je svojim osebujnim glasom izvela dvije skldbe službeno je otvoren simpozij medicinskih sestara i tehničara, nakon uvodne riječi predsjednice Društva Jelice Stipaničev Mustapić sudionike su pozdravili ispred pokrovitelja: Zagrebačke nadbiskupije biskup Pozaić, Grada Zagreba gradonačelnika Milana Bandića Mirna Kontrec, dr. medicine, preneseni su i pozdravi koje je u ime MZSS uputio ministar zdravstva Darko Milinović. Svjetsko udruženje katoličkih sestara (CICIAMS) pozdrave je uputilo preko Jane Harkin, a Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva predsjednik Adriano Friganović, u ime Hrvatskog katoličkog liječničkog društva dr. Dubravka Lipovac.

 

Na simpoziju su održana slijedeća predavanja:

 

Sestrinstvo pred pitanjem o vlastitom identitetu, prof. dr.sc Tonči Matulić, Bogoslovni fakultet Zagreb; The growing ethcal Issues in nursing today, Jane C. Harkin, Catholic Nurses Guild Scotland, CICIAMS; Dostojanstvo ljudskog bića i medicinski potpomognuta oplodnja u svjetlu diktature etickog relativizma, prof. sr. sci. Jasenka Markeljević, KBC Sestara Milosrdnica, HKLD, Povjerenstvo za potpomognutu oplodnju MZSS; Znanost , etika i vjera u praksi medicinske sestre, Marija Brdarević, prof. Zdravstveno veleučilište, Zagreb; Moralna odgovornost medicinske sestre prema stručnoj pogrešci, Lovaković Ivana, bacc. med.tehn. OB Vinkovci

HKDMST ogranak Vinkovci; Etički aspekti komunikacije u zdravstvu, Ana Primorac, dipl.med.techn, Martina Fruk, bacc.med.techn - KB Dubrava; Promicanje kršćanskih vrijednosti kroz školovanje medicinskih sestara i tehničara, Enesa Kadirić – bacc.med.techn. - Klinički bolnički centar Rijeka, Daniela Depolo – bacc.med.techn.; prof.rehab. Elda Karadža – bacc.med.techn.; prof.rehab. – Medicinska škola u Rijeci, HKDMST ogranak Rijeka;

Profesionalna etika u sestrinstvu, Božena Vrabec, DZ Zagreb-Zapad, Mara Županić, Zdravstveno Veleučilište, Zagreb; Osobne i profesionalne kreposti medicinske sestre, Neda Tomić, bacc.ms, DZ Splitsko - dalmatinske županije Ispostava Omiš, HKDMST ogranak Split; Utjecaj sestara redovnica na razvoj sestrinske etike, Jozefina Franjković, bacc.ms., KBC Zagreb, Klinika za intezivnu medicinu, HKDMST Zagreb, Razmišljanja o etičkim pojmovima čovjek i dobro u kontekstu zdravstvene njege, Mira Talaja, bacc.ms, DZ Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Sinj, HKDMST ogranak Sinj, Medijske forme i žanrovi u promicanju obiteljskih vrijednosti,

Neno Kužina, novinar, HTV, predsjednik HDKN-a; U susret XIX. kongresu CICIAMSa

Jelica Stipaničev Mustapić bacc.ms. HKDMST Zagreb, DZZ Centar,

Etički izazovi u obiteljskim ciklusima, Danijela de Michelli Vitturi, dr.med, spec. OM, HKLD;

Etičke dileme namjernog prekida trudnoće – pravna nedorečenost s obzirom na zakonodavstvo Republike Hrvatske Vlasta Naimarević, bacc.ms, Mara Bakač,bacc ms.OB Vukovar,Ginekologija HKDMST ogranak Vukovar; Život je dar , Nina Živković, dipl. soc. rad. Caritas Šibenik,Dušanka MATAS, bacc ms, Dom zdravlja Šibenik; Bolesničko pomazanje kao dio holističkog pristupa u liječenju, vlč. Krunoslav Pačalat, Varaždinska biskupija, Koprivnica, HKDMST ogranak Koprivnica;

Kako kazati istinu - do čega nam je stalo?, Petar Gotovac, dr. med, epidemiolog, ZUHRV (Zajednica udruga Hrvatski ratni veterani);

 

Etika i dojenje, Prof. dr. sc. Josip Grgurić, dr. med.; spec. ped., Koordinator programskih aktivnosti „Rodilišta-prijatelj djece“; Dar zlata vrijedan - etički značaj dojenja, Branka Rumora, bacc.ms, DZ Zadarske županije, Patronažna služba; Etički aspekti ostvarivanja prava djeteta sa smetnjama u razvoju na optimalan rast razvoj i zdravlje, Lipovac Dubravka, dr med, spec.ped.

Da li je bolnica “prijatelj” roditelja? Vinka i Boris Bobok; Poteškoće pri dojenju, pomoć kod izdajanju - Sponzorirano predavanje, Talaja Mira, bacc.ms, D Z Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Sinj,HKDMST ogranak Sinj, Jasminka Ivančan, Bauerfein;

 

Medicinska skrb u JIL-u: kako i do kada? Marijana Žaja bacc.ms, Dragica Skroza bacc.ms; OB Šibenik, JIL; HDMSARIST; Etička dilema - poštivanje volje pacijenta, odlazak u dom da ili ne? Anica Math, dipl.ms.,prof.Patronaža, DZZagreb-Centar Patronaža, HKDMST Zagreb;Uloga medicinske sestre u palijativnoj zdravstvenoj njezi, Ahnetka Stjepanović, bacc.mt Vlasta Naimarević, bacc.mt; DZ Vukovar HKDMST ogranak Vukovar; Komplementarne terapije u terminalnoj skrbi; Anastazija Šantić, KBC "Sestre milosrdnice" – Klinika za tumore, Služba za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje,HUIS; Kultura njege i njegovanja, Stana Lovrić, vms, Pučko učilište; Medicinske sestre i eutanazija, Silvija Piškorjanac, bacc mt, Odjel za radioterapiju i onkologiju, KBC Osijek, HKDMST ogranak Osijek; Etičnost u kućnoj njezi Manda Knežević HUPT;

 

Simpozij je još jednom pokazao svoju aktualnost u današnjem vremenu. Važna pitanja koja su presudna u sestrinskom životu zahtijevaju, ne samo verbalizaciju, već traže od nas i konkretna rješenja.

 

Profesionalna etika sestrinstva sačinjava integraciju svih vrijednosnih aspekata različitih značenja medicinske skrbi u jednu jedinstvenu cjelinu kao realnom i neupitnom vrijednosnom temelju. Holistička i humanistička etička načela danas u vrijeme velikih i radikalnih promjena, moralne krize, krize vrijednosti, različitog poimanja dobra i zla, temelji su na kojime se gradi odnos sestre i pacijenta, sestre i liječnika, sestre i suradnika uključenih u pružanje skrbi.

Potrebno je redovito govoriti o krepostima, vrlinama i etici medicinske sestre, te tako podizati razinu svijesti. Bilo bi dobro, profesionalnu etiku obrađivati na trajnoj edukaciji medicinskih sestara. Poželjno je da simpoziji ovakvog tipa budu organizirani s HKLD.

Potrebno je slijediti svoja uvjerenja, otvoreno ukazivati na kodekse sestrinskih udruga (npr. ICN u svom kodeksu nema zaštite života).

Iznači mogućnosti za vrednovanje trajnog obrazovanja medicinskih sestara na području duhovnosti posebno ističući brigu kako za bolesnike tako i djelatnike u zdravstvu. Medicinska sestra koju ovi problemi zaokupljaju sigurno će kvalitetno obaviti svoj zadatak prenoseći pri tome temu u samo područje rada medicinskih sestara.

Medicinske sestre redovnice nenametljivo daruje svu sebe ljudima, svojom blizinom, istinskom i čistom ljubavi želeći im nositi Božju dobrotu i ljubav, a ne vlastitu mudrost. Potrebna je čvršća povezanost između HUVRP i HKDMST da zajedničkim stavovima promiču kršćanske vrijednosti u

svakodnevnim zadacima zdravstvene skrbi.

Medicinske sestre će u svom djelovanju i dalje poticati zdravlje obitelji prateći obiteljske cikluse posebno radeći u promicanju zdravlja obitelji.

Promičući istinske vrijednosti apsolutno se odrediti, zajedno s HKLD, ali i drugim udrugama s katoličkim predznakom posebno udrugama povezanih u Savezu za život, prema pitanjima pobačaja, potpomognute oplodnje, eutanazije...

U Zakonu o pravu žene na pobačaj pojavljuju se etičke i moralne dileme ukazivati na nedorečenosti .

Upozoravati na pravo medicinske sestre na priziv savjesti i zakonsku mogućnost odluke da ne sudjeluje u pobačaju ako je to protiv njenih vjerskih, moralnih i etičkih načela

Da bi se mogli jasno odrediti u zaštiti života neophodno je potrebno obrazovanje stoga bi te teme trebale biti redovite u edukaciji katoličkog društva, raditi i svjedočiti posebno na području potpomognute oplodnje, pobačaja....

Nučiti se govoriti istinu jer smo tako možemo djelovati u smislu zaštite zdravlja.

Važno je upoznati obitelji s medijima, kako s funkcioniranjem tako i s mogućnošću ispravnog korištenja te predstavljanja obiteljskih vrijednosti.

 

 

Sudionice/i simpozija nakon održanih izlaganja konstatirali su da je u proteklih 6 godina od kako se održavaju ovi simpoziju učinjen značajni napredak u promicanju jedne kulture dojenja u našoj državi. Prvi simpozij bio je cijeli posvećen dojenju, a zatim na slijedećim su razmatrani specifični problemi i date nove dimenzije: emocionalnosti, duhovnosti i sada etički aspekt i dojenje.

 

Razmatrajući ovu temu „Etika i dojenje“ posebno je naglašen raskorak između vrlo jasnih etičkih opredjeljenja u prilog dojenja i s druge strane neadekvatna provedba u praksi. Etička i praktična odrednica prema zaštiti, potpori i promicanju dojenja predstavlja Međunarodni pravilnik o načinu marketinga i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko.

Predlažemo da Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donese zakonski akt o njegovoj primjeni u Republici Hrvatskoj.

Ujedno upozoravamo na opasnost da pozitivni rezultati koje je Hrvatska postigla u provođenju programa „Rodilišta-prijatelji djece“ ne budu ponovno anulirani naznakama za ponovno uvođenje paketa koji bi se dijelio majkama u rodilištu s navodnim ciljem potpore dojenju ( „Boj se Danajaca i kad darove nose“).

 

Trajno ukazivati na probleme i nezaštićenost djece u potrebi, posebno djece s invaliditetom, poticati i djelovati raditi s njima, ukazivati na nedostatak brige posebno na njihovu nezaštićenost kroz normativne akte dječjih ustanova, škola te zakonskih propisa.

 

Briga za obitelj bolesnika je značajna u svakodnevnoj praksi, ne zaboraviti da nam članovi obitelji mogu biti velika pomoć u radu i na taj način pridonijeti zajedničkom cilju, poboljšanju zdravlja/izlječenju bolesnika posebno djece, pri tom ne zaboraviti da Bolnica prijatelj djece mora biti i prijatelj obitelji. Svakako treba pokrenuti inicijativu.

 

Briga za bolesne, posebno osobe s invaliditetom svakodnevnica su u radu medicinske sestre. Suradnja s udrugama bolesnika, organizirajući zajedničke tribine i savjetovanja, svakako bi još više poboljšala rad i podigla kvalitetu skrbi.

Prepoznavajući potrebe starijih i nemoćnih osoba i njihovih obitelji odrediti se prema njihovim stavovima pri tom ne zaboravljajući usamljenost, ranjivost.

U zauzimanju za život terminalnih bolesnika potreban je poseban pristup osobito po pitanjima eutanazije, distanazije svakako se zauzimati za ortotanaziju što svakako utječe na kvalitetu rada i života medicinske sestre, ne zaboravljajući pri tom na 24 – satnu prisutnost medicinske sestre uz bolesnika.

Katolička medicinska sestra u kojoj se 88% stanovništva izjašnjavaju kao katolici trebala bi se podučiti kako pristupiti bolesniku posebno na kraju života znati informirati bolesnika i prepoznati potrebu za sakramentom bolesničkog pomazanja.