Obilježena 15.godišnjica HKDMST-a - Održan kongres “Život u krilu zdrave obitelji – imam prava i dužnosti”

Zagreb, (IKA, 1.listopada) – Jubilarna 15. obljetnica postojanja Hrvatskoga katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara (HKDMST) proslavljena je prigodnim programom u četvrtak 1. listopada u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Program je ujedno bio otvorenje međunarodnog kongresa s temom "Život u krilu zdrave obitelji".

Pozdravne riječi sudionicima proslave uputili su predstavnici institucija s kojima je HKDMST tijekom petnaestgodišnjeg postojanja uspostavio intenzivnu suradnju: u ime Ureda za udruge i pokrete Zagrebačke nadbiskupije Anita Ivanović, u ime Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dr. Ivanka Taskov, u ime Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Zvjezdana Bogdanović. Marinka Bakula Anđelić pozdravila je nazočne u ime gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, u ime Komore medicinskih sestara predsjednica Dragica Šimunec, u ime Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva predsjednik Andriano Friganović, u ime Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva dr. Dubravka Lipovac, te u ime Hrvatske udruge medicinskih sestara s. Nevenka Brkić. Pozdravne riječi uputile su i predstavnice ogranaka, a svečanosti su nazočile i glavne sestre zagrebačkih bolnica i domova zdravlja.

Predsjednica HKDMST Jelica Stipaničev Mustapić posebno je pozdravila Josipu Gazibaru osnivačicu i prvu predsjednicu HKDMST.

Obraćajući se okupljenima, Jelica Stipaničev Mustapić istaknula je da su organizirane medicinske sestre katoličkog usmjerenja potrebne i Crkvi i društvu, kao i same sebi. Crkvi su potrebne da mobiliziraju građanstvo kroz svoj rad kako prema bolesniku, svima u potrebi, tako i prema svojim kolegicama, suradnicama, u obitelji i zajednici. Osluškujući i živeći po Božjoj riječi potrebne su društvu da bi prenosile dobro u svoju okolinu, svoj pristup zdravlju. Na kraju, sebi samoj da živeći vjeru i kroz katoličko društvo izgrađuju se na kompletniji način te tako lakše prebrođuju probleme na koje nailaze na radnom mjestu i u obitelji.

Govoreći o temama koje će se obraditi na kongresu, Jelica Stipaničev Mustapić istaknula je da se odlučilo govoriti u ime svih koji nam ne mogu govoriti, u ime onih koji nemaju dovoljno spoznaja, a sve u duhu vremena, čuvanja prirode i poštovanje Stvoritelja. Zbog toga se obrađuju teme "Nerođeni, pravo na život i zdravlje", "Dojenje, pravo na prehranu majčinim mlijekom i dodir majke i djeteta", "Prava djece s invaliditetom i djece u potrebi", "Prava i dužnosti bolesnika i osoba s invaliditetom", "Prava umirućih", "Prava i dužnosti zdravstvenih djelatnika – medicinskih sestara".
Također je kratkom prezentacijom podsjetila na najvažnije aktivnosti tijekom 15 godina postojanja HKDMST-a, a potom je predstavnicima i predstavnicama institucija i ogranaka HKDMST predala zahvalnice.

Program proslave i otvorenja kongresa posebno je obogatio Zbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog-bolničkog centra Zagreb pod ravnanjem s. Samuele Markanović. Zbor je izveo splet skladbi sa svog repertoara duhovne i domoljubne glazbe koji njeguje.

Zagreb (HKDMST, 4. listopada)

Na Kongresu održanom u prekrasnim prostorima Nadbiskupijskog pastoralnog instituta 1. - 3. listopada 2009. koji nosi naziv “Život u krilu zdrave obitelji sudjelovalo je 69 autora, a obrađeno je 40 tema u 6 poglavlja.

Prava i dužnosti zdravstvenih djelatnika – medicinskih sestara

Lovrić A.: “Medicinska sestra i holistički pristup bolesniku”

Smoljanović M.,Smoljanović A., Bočina I., Trošelj M., Talaja M.: „Bogati su bogatiji brojem medicinskih sestara nego brojem liječnika!"

Vrabec B.: "Zvanje ili znanje"

Zakanj Z.:”Stručna medicinska pogreška i odgovornost zdravstvenih djelatnika”

Math A.: "Zbrinjavanje medicinskog otpada u praksi medicinske sestre"

Bradovski Z.: “Prihvaćenost medicinskih sestara kao suradnika od strane liječnika”

Kvočić D.: “Djelovanje medicinske sestre u bolničkom pastoralu”

Vukelić H., Mikulić J. :"Prevencija i nutritivna terapija kroničnih rana posebnim enteralnim

pripravkom: Cubitan"

Nerođeni, pravo na život i zdravlje

Krešimir Hodžić P.:”Nove dimenzije ljudskog začeća”

Ćurlin M.: “Billingsova ovulacijska metoda”

Grgić K.: "NaPro tehnologija"

De Micheli Vitturi D.: “Dobrobiti i blagodati prirodnog planiranja obitelji”

Granić M.: "Utjecaj pobačaja na psihu žene i obitelji"

Dojenje, pravo na prehranu majčinim mlijekom i dodir majke i djeteta

Grgurić J.,Lipovac D.: "Pravo djeteta na zdravlje i razvoj"

Bosak K., Drakšić Lj.: "Dojenje - zašto, koliko i gdje?"

Rajčić S., Višević S.: "Dojenje s aspekta biblijskog nauka"

Stanković A., Škes M.: "Procjena međupovezanosti broja podoja na psihosomatsko stanje rodilje"

Vukšić V. : "GPD – dužnosti zdrav. Djelatnika"

Talaja M.: “Suvremena saznanja o dobrobiti dojenja za dijete s poteškoćama u razvoju”

Stanojević M.: "Međunarodni pravilnik o načinu reklamiranja i prodaje zamjena za majčino mlijeko"

Prava djece s invaliditetom i djece u potrebi

Pavičić M., Čubelić S.,Uremović R., Luketić A.:"Dijete je Božji dar"

Sušac G., Šugar V.: “Hrvatsko društvo za optimalizaciju razvoja neurorizičnog djeteta - OSMJEH“

Vinković Lj.: " Škola u bolnici - suradnja s roditeljima"

Parać A. "Uloga igre u bolničkom liječenju djece"

Truhan V., Miljanović Vrđuka V.: "Dugotrajna mehanička ventilacija kod kuće – naša iskustva"

Lipovac D. :"Društvena odgovornost kroz holistički pristup ostvarivanju prava djece s teškoćama u razvoju i invaliditetom"

Benko M., Stepan Giljević J.,Jakovljević, G., Bonevski A., Rimac, M. : "Hrvatska verzija pat 2.0 screening instrumenta za obitelji djece novooboljele od malignih bolesti"

Prava i dužnosti bolesnika i osoba s invaliditetom

Brljak J.,Markić N.:„ Informirani pristanak“

Bakač M., Lovaković I.: “Pravo i dužnost medicinske sestre - cijepljenje protiv HPV-a”

Marić L.: "Podrška obitelji i zajednice osobama s posebnim potrebama"

Bosak K., Drakšić Lj.: “Prava i dužnosti bolesnika s osvrtom na psihičkog bolesnika”

Dobranović M.: "Pristupačnost – osnovno ljudsko pravo na kretanje”

Lovrić A.: “Beskućnici imaju prava"

Županić M.:"Prava i dužnosti MS prema bolesnicima"

Prava umirućih

Fruk M., Primorac A.: “Životom za druge ususret smrti"

Bosak K., Drakšić Lj.: “Prava umirućih i dužnosti sestre"

Mrakovčić N.:"Provedba palijativne skrbi u DZ-ima Primorsko goranske županije"

Pavlešić A.:"Uloga patronažne sestre u obitelji s umirućim bolesnikom"

Kotnik I., Lovrić S.,: Hrvatska udruga prijatelja hospicija

Kalajlić S.,Đopa S., Delagić Š.,: "Palijativno zbrinjavanje u terminalnom stadiju bolesti - iskustva hospisa Tuzla, BIH".

Po završetku Kongresa zaključili smo da kvaliteta stručnog skupa HKDMST raste sa svakom godinom.Kongres je okupio zainteresirane medicinske sestre bez obzira na članstvo u Društvu. Ukazao je na mnoge dileme koje se pojavljuju u svakodnevnom radu, još se jednom svjedočilo da medicinske sestre žive i rade po svojim uvjerenjima poštujući priroda i slijedeći Stvoritelja. Pokazale su da žele rasti stručno i duhovno za dobrobit svojih bolesnika i potrebitih, prožimajući svoj rad ljubavlju prema bližnjima. Međusobni susreti bili su prožeti toplinom, srdačnošću i radošću.

Na kongresu su doneseni sljedeći zaključci:

1. U holističkom pristupu svakog pacijenta gledamo jedinstveno sa svim tjelesnim, emocionalnim, duhovnim i socio-kulturalnim aspektima. Stoga je veliki izazov u skrbi za pacijenta prepoznati duhovnu dimenziju koja itekako doprinosi ograničavanju patnji pacijenta i donosi duhovnu dobrobit. Pristupom čovjeku holistički, medicinska sestra će u zaštiti zdravlja ozdravljenju, prihvaćanju bolesti, ali i mirnoj smrti dati najbolje rezultate u svom radu.

2. Trend porasta liječnika i medicinskih sestara u Hrvatskoj ne prati trend porasta BNP-a, a izdvajanja za zdravstvene djelatnike iz ukupnih sredstava za zdravstvo, nisu među prioritetima zdravstvenih ulaganja.

3. Medicinska sestra novoj ulozi prvenstveno služi zdravlju, a ne bolesti, i u tom je okviru profesionalno nezavisna i ravnopravni partner u zdravstvenom timu. Sestrinstvo kao profesija s akademskim obrazovanjem novijeg je datuma i u profesionalnom je usponu te je potrebno definirati kompetencije. Da bi pružili što bolju skrb pacijentu potrebno je međusobno poštivanje, razumijevanje, prihvaćanje i povjerenje svih djelatnika zdravstvenog tima. Dosljedna komunikacija u stručnom timu potiče bolesnika na bolju suradnju s timom.

4. Rezultat pogreške u zdravstvenoj djelatnosti odnosi se na najveće čovjekove vrijednosti: život i zdravlje. Ona može biti materijalna i nematerijalna, primarna i sekundarna, a može se odnositi na samog pacijenta i/ili i na osobe iz njegove okoline. Liječnik, ali i medicinska sestra može nanijeti aktivno, poduzimanjem štetne medicinske radnje ili pasivnim ponašanjem uslijed nepoduzimanja potrebnih medicinskih radnji.

Potrebno je stalno ukazivati na mogućnost greške i kako ih prevladati.

5. Pravilno gospodarenje opasnim otpadom, pa tako i opasnim medicinskim otpadom, važan je segment ne samo u funkcioniranju sustava gospodarenja otpadom i zaštite okoliša, nego i zaštite zdravlja ljudi odnosno sustava javnog zdravstva u kojem značajnu ulogu ima i medicinska sestra.

6. Nama, medicinskim sestrama pružena je posebna, jedinstvena prilika jer mi kroz svoj poziv možemo u potpunosti vršiti svoje poslanje, obogatiti i sebe i druge time što sebe dajemo bolesnom čovjeku. Upravo mi, članovi katoličkih društava, trebamo slijediti i znati prepoznati jer se to od nas i očekuje. Svatko je od nas pozvan na ljubav prema bližnjemu!

7. Pravo na život temeljno je ljudsko pravo i podloga svim ostalim pravima, a članak 21. Ustava RH štiti to pravo za svako ljudsko biće, pri tom ističući da u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. S druge strane, to se pravo opetovano krši, iako svako ljudsko biće nedvojbeno počinje svoj život začećem koje nije samo biološke naravi, već ima svoju psihičku i duhovnu sastavnicu. Da bi se djeci osigurao optimalan početak života potrebno je proučiti aktivne uloge spolnih stanica te upoznati nove dimenzije ljudskog začeća. U tom kontekstu priprava za začeće postaje čin odgovornog roditeljstva.

Također, potrebno je stalno ukazivati na značaj prirodnog planiranja obitelji te o tome senzibilizirati i educirati zdravstvene djelatnike i građanstvo. Valja neumorno isticati

koliko su medicinski potpomognuta oplodnja, hormonalni kontraceptivi i pobačaj štetni za zdravlje djeteta, žene i obitelji. Medijski prostor potrebno je iskoristiti na najbolji

mogući način za promicanje pozitivnog, zdravog i korisnog, a osobito se u tome trebamo angažirati kao žene i stručnjaci. Neophodno je složiti programe te organizirano raditi na

edukaciji medicinskih sestara, liječnika i građanstva o prirodnim metodama planiranja obitelji jer u tom području razvidan je nedostatak primjerene edukacije, čak i u programima

obrazovanja zdravstvenih djelatnika.

8. Nastaviti aktivnosti na promicanju dojenja, stalno naglašavajući “pravo djeteta na zdravlje i razvoj". Posebno se truditi promicati dojenje već u trudnoći i naglašavati ulogu očeva. Dojenje i majčinstvo se treba naučiti, stoga je neophodno da zdravstveni radnici preuzmu ulogu edukatora. Vrlo je značajno istraživanje te ga je potrebno poticati da se iznađe pravi način pristupa majci i obitelji u cilju optimalnog dojenja. Posebno raditi na programima promicanja dojenja u PZZ, ali i truditi se u programu “Rodilišta prijatelji djece“, za proglašenje i još više za zadržavanje potrebne kvalitete već proglašenih rodilišta. Potrebno je posebno naglašavati dobrobit dojenja za dijete s poteškoćama u razvoju, ne postoje brošure i priručnici koji posebno obrađuju to područje stoga bi bilo poželjno izraditi priručnik.

Treba stalno ukazivati na primjenu Međunarodnog pravilnika o načinu reklamiranja i prodaje zamjena za majčino mlijeko. Stručna (ali i vjernička) društva u nepovoljnom

su položaju pri raspisivanju Natječaja za programe i projekte – ne mogu sudjelovati, isto tako se zdravstvene ustanove ne opskrbljuju promotivnim materijalom što daje

mogućnost reklamiranja mliječnoj industriji.

9. Osobe s posebnim potrebama, a posebno djeca s teškoćama u razvoju, trebaju i zaslužuju našu ljubav, brigu i pažnju. Trebamo ih prihvaćati kao aktivne subjekte, a ne kao objekte našeg milosrđa i dobrote. Potrebno ih je integrirati u prirodnu sredinu, koju predstavlja obitelj, lokalna, društvena i crkvena zajednica. Potrebno je razvijati svijest da je dijete je Božji dar, treba odgovorno kroz holistički pristup raditi na ostvarivanju prava djece s invaliditetom i teškoćama u razvoju te intenzivno raditi na duhovnom rastu medicinskih sestara i evangelizaciji obitelji. Treba podržavati aktivnosti usmjerene za boljitak zdravlja djece u potrebi te prihvatiti akcije za osmijeh djeteta u bolnici.

10. Potrebno je posvijestiti da odgovornost za poduzimanje zahvata bez informiranog pristanka podliježe: prekršajnoj, građanskoj i kaznenoj odgovornosti. Značaj informiranog pristanka odnosi se na poštivanje individualne slobode, autonomije i dostojanstva čovjeka.

Medicinske su sestre pozvane na odgovorno izvršavanje svojih obaveza i dužnosti prema promicanju i održavanju zdravih kršćanskih vrijednosti i dara života te u tom se cilju trebaju postavljati prema svakodnevnim dužnostima. Posebno trebamo senzibilizirati medicinske sestre prema svima potrebnima, doživljavajući Isusa u psihičkom bolesniku, beskućniku, a posebno u osobama s invaliditetom.

Treba promišljati o pravima i dužnostima medicinskih sestara prema bolesnicima, kako se postaviti u situacijama kad se intervencija i liječenje ne podudaraju s našim moralnim,

etičkim načelima, kada nisu u skladu s naukom Katoličke crkve? Kako se postaviti prema bolesniku koji ne prihvaća dužnosti u odnosu na svoje zdravlje? Svakako su to

dileme koje stoje pred nama posebno što medicinska sestra nema zakonskog prava odbiti izvršiti intervenciju koja se ne podudara s njenim uvjerenjima.

11. Posebna briga medicinskih sestara je briga za umiruće. Navikli smo da najviše pažnje poklanjamo onima koji ulaze u život, jer su nemoćni, osjetljivi i ovisni o drugima, a

zanemarili smo činjenicu da su oni koji se opraštaju od života u istoj mjeri ovisni o nama i o našoj pomoći. Njega umirućih bolesnika postaje sve značajniji problem zdravstvene

njege. Izuzetno je malo nastavnih sati u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju medicinskih sestara posvećeno odnosu zdravstvenog osoblja prema umirućim bolesnicima.

Stoga je potrebno senzibilizirati medicinske sestre u brizi za umirućeg te raditi na palijativnoj skrbi i hospiciju.